Stres na radnom mjestu: kako se nositi?

Svatko od nas se ponekad suočava s izazovima koji nam predstavljaju prepreku na putu ka ostvarenju važnih ciljeva. Unatoč trudu kojeg ulažemo, u takvim trenucima možemo osjećati kao da smo pod pritiskom koji ne jenjava. Ti izrazito neugodni osjećaji i misli mogu biti rezultat različitih životnih situacija, bilo iz privatne ili poslovne sfere, a ono što je jednoj osobi stres, drugoj može biti prolazna situacija na koju se minimalno osvrće. Tako nekima novi zadatak na poslu predstavlja izazov i zadovoljstvo, dok drugima može biti izvor tjeskobe i straha. Također, sitna pogreška nekim zaposlenicima može biti prilika za učenje i rast, dok drugima dovodi do bojazni da bi mogli ostati bez posla. Zbog toga je važno osvijestiti da je u ovim situacijama ključna osobna procjena događaja, a ona ovisi o našim prošlim iskustvima, očekivanjima i uvjerenjima.

Bez obzira na našu osobnu procjenu, kada jednom ipak dođe do stresa, svi doživljavamo neke simptome. Stres je fiziološka reakcija tijela na stresor, odnosno događaj koji predstavlja prijetnju ili nas na neki način ugrožava. Iako nam sama riječ “stres” obično izaziva neugodne osjećaje i misli, on sam po sebi ne mora uvijek biti negativan. Naime, ako ga naučimo prepoznati, nositi se s njim i kontrolirati ga, stres nam može davati vjetar u leđa koji će nas usmjeravati ka ispunjenju naših ciljeva. Međutim, ako je intezivan i traje predugo, on utječe negativno na naše tijelo i um. Odnosno, tada dovodi do smetnji i poteškoća.

Kako prepoznati stres?

Prvi korak prema uspješnom nošenju sa stresom je prepoznavanje i prihvaćanje da se nalazimo u situaciji u kojoj nas stres obuzima. Prisutnost i preplavljenost stresom se može očitovatina razne načine, kako na psihičkoj, tako i na tjelesnoj razini. Simptomi variraju među pojedincima, a svaka osoba pojedinu teškoću može doživljavati na sebi jedinstven način.

‍

‍

Ključno je ne ignorirati i ne umanjivati promjene i simptome stresa koji nam se događaju. Oni bi trebali biti alarm koji bi nas trebao “probuditi” i dati znak da moramo nešto mijenjati.

Burnout – kada smo već na rubu

Kratkoročni stresovi neizbježan su dio naših života, bilo da se radi o gužvi u prometu ili o važnom sastanku na poslu. U takvim situacijama naše tijelo reagira stresom, što uzrokuje tjelesne promjene koje mobiliziraju naše snage za suočavanje s izazovom. Kada uspijemo razriješiti situaciju, tijelo nam se umiri i vraća u u običajeno stanje. Prema tome, kratkoročni stres i povremeno pobuđivanje organizma nas motivira da postignemo bolji rezultat tako što ćemo se, primjerice, prije važnog sastanka bolje pripremiti, a na posao krenuti ranije kako bismo izbjegli gužve. Međutim, nije u svim slučajevima kratkoročan stres motivirajuć. U pojedinim situacijama on može biti toliko intenzivan da nas preplavi, a zatim i ometa u suočavanju s nekim izazovom. Bitno je da se takve epizode ne ponavljaju učestalo kako nam ne bi značajnije utjecale na zdravlje.

S druge strane, mnogi od nas su nekada prošli ili u ovom trenutku prolaze razdoblje produljenog stresa. To mogu biti financijske poteškoće, kronične bolesti ili nezaposlenost. Zbog njih se često osjećamo bespomoćno jer nismo u mogućnosti dulji period riješiti problem. Dugotrajnost stresa znači da je naš organizam, točnije živčani sustav, neprestano pobuđen te da se luče velike količina hormona stresa. Ne stignemo se odmoriti, pa dolazi do disbalansa organizama, a zatim i psihofizioloških poremećaja.

Kada na poslu doživljavamo kronični stres, postoji vjerojatnost da će doći do burnouta, a prije svega, bitno je prepoznati uvjete na poslu koji mogu ukazivati na izloženost dugoročnom stresu:

·        Osjećaj nemoći ili manjka kontrole nad vlastitom karijerom i/ili radnim zadacima

·        Osjećaj zarobljenosti na poslu

·        Osjećaj da odrađujemo radne zadatke za koje smatramo da ih ne bismo trebali izvršavati (npr. odgovornost za koju smatramo da nadilazi našu radnu poziciju)

·        Konfliktno radno okruženje i učestali sukobi s kolegama i/ili nadređenima

·        Osjećaj prezaposlenosti i previsoki ili nerealni zahtjevi nadređenih

Važno je prepoznati o kojem tipu stresa se radi i daje li nam vjetar u leđa ili nam samo crpi energiju, a posljedično i ugrožava zdravlje.

Stres povezan s radomi radnom okolinom

S obzirom na to velik dio dana provodimo u radnom okruženju, ne začuđuje da su upravo situacije povezane s poslom među najčešćim izvorima stresa. Tako zaposlenici mogu osjećati pritisak kada su zahtjevi posla veći od onoga s čim se mogu nositi, dok ostali izvori stresa mogu uključivati konflikte s kolegama ili nadređenima, neprestane organizacijske promjene, kao i nesigurnost radnog mjesta.

Osim toga što za samu osobu predstavlja velik problem, stres se može preliti i na organizaciju i tako utjecati na produktivnost. Tako stres kod zaposlenika može izazvati lošiju kvalitetu posla zbog umora, promjena u raspoloženju i gubitka entuzijazma. Osoba se također povlači od drugih, a nedostatak socijalnog kontakta može uzrokovati nedostatak podrške, razgovora i razmjene ideja. Također, zbog negativnih posljedica stresa na tjelesno i psihičko zdravlje dolazi do izostanaka s posla i češćih bolovanja, a krajnja posljedica je prelazak na novi posao kada osoba procijeni da bi on bio manje stresan od trenutnog.

Kako si možemo olakšati?

Osoba koja doživljava intenzivan stres povezan s radom i radnom okolinom može samoj sebi olakšati na više načina. Neki od njih su:

1.      Prvi korak je identifikacija izvora stresa. Nekima je to konflikt s kolegama ili niska razina autonomije, dok drugima može biti odgovornost s kojom smatraju da se ne mogu nositi.

2.      Ono gdje uvijek ima prostora za poboljšanje je zasigurno bolje upravljanje vremenom. Pravljenjem popisa zadataka koji su posloženi po važnosti i hitnosti možemo bolje organizirati i kontrolirati vlastito vrijeme i tako smanjiti razinu stresa.

3.      Također, u posljednje vrijeme se sve više priča o balansu privatnog i poslovnog. Ponekad je potrebno napraviti promjene u svom rasporedu kako bismo imali više vremena za hobije, odmor i druženje s bližnjima.

4.      Prakticiranje tehnika opuštanja je još jedan način koji je nužan kako bismo održali ravnotežu i smanjili negativne učinke stresa. To može biti meditacija, joga ili, primjerice, duboko disanje.

5.      Unatoč tome što postoje alati kojima sami sebi možemo pomoći smanjiti razinu stresa, ponekad je potrebno svoje brige podijeliti s drugima. To mogu biti kolege, prijatelji, članovi obitelji, a u redu je i potražiti pomoć stručne osobe.

Što organizacije mogu napraviti?

Ključno je i da organizacije prepoznaju stres povezan s radom kao značajan problem kako bi mogle poduzeti korake kojima bi osigurali da zaposlenici nisu izloženi pretjeranim količinama stresa. Neke od strategija uključuju:

·        Pružanje jasnih i realnih očekivanja te jasno definiranja uloga i odgovornosti

·        Omogućavanje zaposlenicima da, koliko je moguće, prilagode radno vrijeme i mjesto rada svojim potrebama i obvezama

·        Promoviranje balansa između poslovnog i privatnog života

·        Jasno komuniciranje ciljeva organizacije, promjena te smjernica za rad

·        Poticanje razvoja vještina upravljanja stresom putem treninga i radionica

·        Redovito procjenjivanje stresnih situacija putem anketa, upitnika i razgovora sa zaposlenicima

S obzirom na važnost prvog koraka edukacije o stresu i normalizacije doživljaja koji imaju veze s njim, Lamaro digital d.o.o. se udružio sudrugom Kako si? u stvaranju projekta StressLyft. Radi se o edukativnom tečaju o stresu na radnom mjestu i pruža smjernice za uspješnije nošenje sa stresom. On se sastoji od interaktivnog sadržaja kojeg tvrtke pružaju svojim zaposlenicima u svrhu smanjenja i prevencije stresa.

Sve u svemu, bitno je zapamtiti da stres u manjim količinama ne mora nužno biti negativan i ne možemo od njega u potpunosti pobjeći. No, ključno je prepoznati kada nas počne preplavljivati i negativno utjecati na našu dobrobit. Stoga, uzmite vrijeme za sebe, pronađitešto vas opušta, a za više detalja o ovoj temi i tehnikama predlažemo StressLyft. 😀